loader
romphirenamenca@t-com.me +382 68 189 215
Choose Language

Pregled Sadržaja

Održana konferencija “Apatridija Roma u vrijeme pandemije COVID19”

Webmaster 0 comments 12.07.2021

U prostorijama EU Info centra u Podgorici 7. jula je održana konferencija “Apatridija roma u vrijeme pandemije covid-19”, koju je organizovala romska organizacija mladih Koračajte sa nama – Phiren amenca.

Konferencija je bila dio projekta “Nauči moje ime” koji je finansijski podržan od strane Instituta za apatridiju i inkluziju (ISI). Cilj konferencije je bio da se predstave rezultati nedavno realizovanog terenskog mapiranja osoba iz romske zajednice u Podgorici koje nemaju regulisan pravni status i u opasnosti su od apatridije, kao i da se otvori dijalog o potrebnim koracima i mogućim rješenjima sa predstavnicima državnih institucija i najviših međunarodnih organizacija koje se bave ovom temom.

Marginalizacija romskog stanovništva je u toku trajanja pandemije covid -19  još više došla do izražaja, a posebno su bili pogođeni oni koji su apatridi ili su u riziku da to postanu. Neregulisan pravni status predstavljao je prepreku za distribuciju pomoći što je položaj ovih osoba u doba pandemije učinilo još težim. U crnogorskim okvirima, lica sa neregulisanim pravnim statusom godinama unazad suočena su sa ogromnim preprekama, koje sprečavaju dostojanstven život.

Na konferenciji su govorili ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, šef kancelarije UNHCR-a Žan Iv Bušardi i izvršni direktor romske organizacije mladih Koračajte sa nama – Phiren amenca Elvis Beriša.

Ministar unutrašnjih poslova g. Sekulović u svom obraćanju je istakao spremnost ovog resora da i dalje radi na rješavanju preostalih slučajeva neregulisanog pravnog statusa. Sekulović je izrazio zadovoljstvo nivoom riješenih slučajeva, ali je takođe naglasio da je važno i svaki preostali slučaj rješavati jer je svaka ljudska sudbina važna. On je istakao da je država uspjela da uspješno riješi  99 %  slučajeva neregulisanog pravnog statusa među raseljenim lica, među kojima ima najviše pripadnika romske i egipćanske populacije, na način da oni imaju stalni boravak u Crnoj Gori. Taj im status, kazao je ministar, omogućava širok obim prava osim biračkog prava i zapošljavanja na određenim mjestima u državnoj upravi.

Ministar Sekulović je istakao da je vrijeme da država fleksibilnije pristupi rješavanju pravnog statusa posebno za djecu koja se rađaju jer oni ne mogu za razliku od odraslih predstvaljati nikakvu bezbjedonosnu prijetnju. S druge strane, svi moraju razumjeti, kazao je on, da država mora biti zahtjevna u proceduri jer postoje između ostalog i razlozi vezani za bezbjednost države  pa se za svako lice moraju izvršiti sve potrebne provjere.

U osvrtu na odnose sa državom Kosovo odakle je došao najveći broj raseljenih, ministar Sekulović je kazao da postoji suštinska volja obje države da se pitanja neriješenog pravnog statusa rješavaju, ali da postoje određeni administrativni izazovi koji tu saradnju usporavaju ali za koje se nada da će vrlo brzo biti riješeni.

Žan Iv Bušardi, šef kancelarije UNICEF-a, kazao  je da je problem apatridije veoma specifičan i da osobe koje imaju taj problem suočava sa mnogobrojnim izazovima u pristupu osnovnim pravima. Ljudi apatridi, ne mogu da putuju, da se liječe, da se vjenčavaju, da se zapošljavaju i slično. Apatridi se nalaze u nekoj vrsti lavirinta, ističe Bušardi. On je istakao da se ove godine obilježava 60 godina od donošenja Deklaracije o apatridiji koja je vezana za univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravim UN-a, a koja kaže da svako ima pravo na nacionalnost i državljanstvo.

Kada se govori o apatridiji u Crnoj Gori, Bušardi navodi da još uvijek ima dosta slučajeva odnosno osoba koje su u opasnosti od apatridije. Ministarstvo unutrašnjih poslova i UNHCR sarađuju i traže rješenja za ove osobe. Na kraju 2020.godine UNHCR je identifikovao 657 ljudi u riziku da postanu apatridi. Romi i Egipćani su na vrhu liste. Mnogi lokalni Romi ali i oni koji dolaze sa Kosova  imaju taj problem.

Bušardi je istakao spremnost na saradnju UNHCR-a sa Vladom naše države kao i sa romskom zajednicom na ovom vrlo važnom pitanju i u narednim godinama rješavanje pitanja apatridije  će biti jedan od fokusa u radu ove međunarodne organizacije. On je dodao da najbolji model kojim će se ovaj cilj postići saradnja sa romskim civilnim sektorom.

Slobodan Raščanin iz UNHCR potvrdio je riječi šefa kancelarije  i naglasio je potrebu nastvaka saradnje sa romskim civilnim sektorom. On je istakao da njihov rada umnogome   zavisi od saradnje sa romskim civilnim sektorom. Raščanin potencira uspjehe naše države koje je u prethodnom periodu ostvarila na polju naknadnog upisa u knjige rođenih pripadnika romske populacije

Direktor organizacije Phiren Amenca Elvis Beriša je u svom obraćanju istakao da postoji velika opasnost od širenja problema apatridije ukoliko se postojeći slučajevi ne riješe.

„Pravni status je pitanje koje se dominantno i vezuje za romsku zajednicu decenijama unazad i ukoliko ne dođe do dubljih, sistemskih promjena, biće pitanje i decenijama ubuduće. Napredak Crne Gore na ovom polju je evidentan, ali usljed kompleksnosti preostalih slučajeva, postoji bojazan da to više ne odgovara realnosti upravo zbog tih konkretnih slučajeva“.

On je dodao da je samo na nivou Podgorice identifikovano 198 odraslih i 216 djece koja nemaju riješen pravni status, te da lica sa ovakvim statusom ima i u drugim opštinama u kojima je potebno sprovesti mapiranje.  Neophodno je, kako je istakao je Beriša, unaprijediti saradnju sa institucijama države Kosova kako bi se procedure u vezi sa regulisanjem statusa brže i lakše odvijale uzimajući u obzir činjenicu da najveći broj osoba bez statusa dolazi sa Kosova.

Konferencija je bila prilika da se predstave rezultati mapiranja osoba bez pravnog statusa u Podgorici koji su objedinjeni u studiji slučaja „ Romi bez regulisanog pravnog statusa u vrijeme pandemije Covid -19“, i u isto vrijeme čuju planovi države i najviših predstavnika međunarodnih organizacija kada je ova tema u pitanju.


Partneri

...