loader
romphirenamenca@t-com.me +382 68 189 215
Choose Language

Pregled Sadržaja

Socio-ekonomska inkluzija i borba protiva anticiganizma treba da se nadopunjuju

Serdjan Baftijari 0 comments 01.10.2021

Otvoreno pismo

Evropskom komesaru za susjedstvo i proširenje Oliveru Varheljiju

Šefovima država i vlada Zapadnog Balkana Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Turske

Generalnoj sekretarici Savjeta za regionalnu saradnju Majlindi Bregu

Slovenačkom predsedavanju Savjetom Evropske unije

Saveznom ministarstvu spoljnih poslova Njemačke

U zaključcima drugog ministarskog sastanka, održanog  28. juna 2021. godine, u kojem su učestvovali ministri Zapadnog Balkana nadležni za integraciju Roma, ne spominje se borba protiv antigigizma ili barem borba protiv diskriminacije, uprkos uvaženim obavezama država.

U junu 2019. godine, premijeri Zapadnog Balkana potpisali su „Deklaraciju partnera Zapadnog Balkana o integraciji Roma u okviru procesa proširenja EU“, takozvanu Poznansku deklaraciju. U ovoj deklaraciji oni ponavljaju svoju „posvećenost integraciji Roma u svoja društva i obećavaju da će pojačati svoje napore u okviru procesa proširenja Evropske unije i regionalne saradnje“.

Između ostalih obaveza, premijeri su se obavezali na jačanje vladinih struktura radi zaštite od diskriminacije i na uspostavljanje posebih pododsjeka za nediskriminaciju Roma u okviru formalnih nediskriminacionih tijela za obradu žalbi Roma, pružanje pravne podrške navodnim žrtvama i identifikaciju šeme diskriminacije, uključujući institucionalnu i skrivenu diskriminaciju.

Nadalje, oni su se obavezali da će zamisliti jaču ulogu partnera sa Zapadnog Balkana u politici Evropske unije o integraciji Roma nakon 2020. osiguravajući učešće partnera sa Zapadnog Balkana u tom procesu u statusu posmatrača.

U septembru 2020. godine Evropski parlament usvojio je Izvještaj o implementaciji nacionalnih strategija integracije Roma: suzbijanje negativnih stavova prema ljudima sa romskim porijeklom u Evropi, tražeći, između ostalog, zakonodavni prijedlog za jednakost, uključivanje, učešće Roma i borbu protiv anticiganizma.

U oktobru 2020. godine, Evropska unija je usvojila novi Strateški okvir EU za jednakost, participaciju i učešće Roma, koji je podjednako relevantan za zemlje Zapadnog Balkana. Novi Okvir EU kao ključni prioritet identifikuje borbu protiv anticiganizma, koja je osnovni uzrok socijalne isključenosti i rasne ili etničke diskriminacije.

U martu 2021. godine Komisija je potvrdila važnost ovog novog okvira prilikom odobravanja Preporuke Savjeta EU o ravnopravnosti, inkluziji i učešću Roma. Preporuke se takođe odnose na odgovornosti tijela za promovisanje jednakog tretmana („tijela za jednakost“) i dodeljuju im važnu ulogu u borbi protiv anticiganizma.

Nakon usvajanja Poznanske deklaracije i novog Okvira EU za Rome, borba protiv anticiganizma - specifičnog rasizma prema Romima - kao uzroka socijalne isključenosti i diskriminacije treba biti u fokusu opredjeljenja vlada na Zapadnom Balkanu.

Međutim, ni zaključci ministarskog sastanka o integraciji Roma 27. oktobra 2020, niti zaključci drugog ministarskog sastanka o integraciji Roma 28. juna 2021, ne spominju borbu protiv anticiganizma ili barem borbu protiv diskriminacije.

Umjesto toga se fokusiraju na mjere zapošljavanja, završetak geografskog mapiranja romskih naselja, registraciju i uključivanje Roma u Zeleni dogovor EU. Sve su to vrlo relevantna pitanja koja treba hitno adresirati i ispratiti, ali ne uspijevaju riješiti osnovni uzrok isključenosti Roma.

Ovaj pristup nije samo u suprotnosti sa obavezama iz Poznanske deklaracije i novog EU okvira za Rome, već će negativno uticati i na efikasnost bilo koje druge mjere.

Opšte je poznato da će mjere u društveno-ekonomskoj sferi imati ograničen uticaj ukoliko se ne uhvatimo u koštac sa anticiganizmom. Naprotiv društveno-ekonomska inkluzija i borba protiv anticiganizmaa treba da se nadopunjuju.

Iskustvo pokazuje da su, na primjer, bez borbe protiv rasizma među potencijalnim poslodavcima i kolegama, aktivne mjere na tržištu rada u privatnom i javnom sektoru manje efikasne, budući da je rasizam među poslodavcima i kolegama jedna od glavnih prepreka za zapošljavanje Roma.

Prema Balkanskom barometru, 25% intervjuisanih osoba osjeća neprijatnost ili donekle osjeća neprijatnost z radu sa pripadnikom/com romske zajednice. Tačno 30% osjeća neprijatnost ili donekle osjeća neprijatnost da kupi proizvod od pripadnika/ce romske zajednice (ili proizvod koji je napravilo lice koje je pripadnika/ca ove zajednice).  neprijatno ili donekle neprijatno u radu sa Romkom. Ovi podaci treba jasno da stave do znanja da je neophodna borba protiv anticiganizma.

Aktivne mjere na tržištu rada, uključujući potrebu za formalizovanjem rada, su neophodne. Međutim, ne treba ih implementirati samo u privatnom, već i u javnom sektoru, prevashodno jer vlade imaju zakonsku obavezu da promovišu zapošljavanje Roma u javnom sektoru - čega se do sada nisu pridržavale.

Poznanska deklaracija predviđa „povećanje stope zaposlenosti Roma u javnom sektoru do stope proporcionalne učešću Roma u ukupnoj populaciji; povećati stopu zaposlenosti Roma na najmanje 25 odsto”. Međutim, nijedan zaključak ministarskih sastanaka se više nije odnosio na ovo obećanje.

Gledajući opšte stavove većinskog stanovništva prema Romima, stvari su još gore: 68% ispitanika se osjeća neprijatno ili donekle neprijatno zbog sklapanja braka sa pripadnikom/com romske zajednice ili da njihovo dijete to uradi; 33% se osjeća neprijatno ili donekle neprijatno pozivanjem Roma/kinje u svoju kuću, a 26% osjeća neprijatnost ili donekele osjeća neprijatnost ako njihova djeca pohađaju školu zajedno sa romskom djecom.

U tom kontekstu, teško je razumjeti zašto vlade na Zapadnom Balkanu ne shvataju borbu protiv anticiganizma ozbiljno i pojačavaju svoje napore, kao i zašto institucije Evropske unije i pojedinačne države članice nerado ohrabruju vlade na Zapadnom Balkanu da konačno započnu borbu protiv rasizma.

Sve dok se ovaj pristup ne promijeni, trenutni napori u zapošljavanju, stanovanju, registraciji i slično, ostaju samo prazna obećanja, jer se propušta borba protiv suštinskog uzroka socijalne isključenosti i diskriminacije Roma na Zapadnom Balkanu.

Organi za ravnopravnost i ombudsmani mogu odigrati ključnu ulogu u borbi protiv anticiganizma, a daljim intenziviranjem saradnje sa romskim civilnim sektorom može se ostvariti uticaj u društvu i politici.

Stoga pozivamo vlade Zapadnog Balkana, institucije Evropske unije, kao i pojedine države članice Evropske unije da povećaju svoje napore u borbi protiv anticiganizma na Zapadnom Balkanu:

- Sprovođenjem kampanja podizanja svijesti javnosti o borbi protiv anticiganizma;

- Uspostavljanjem bliske saradnje sa romskim civilnim sektorom u borbi protiv anticiganizma;

- Sprovođenjem redovne obuke za borbu protiv anticiganizma za nekoliko ciljnih grupa, uključivanjem Roma kao trenera;

- Doprinošenjem stvaranju novih političkih i pravnih okvira za borbu protiv anticiganizma;

- Osiguravanjem učešća Roma u tijelima za ravnopravnost i institucijama ombudsmana;

- Uključivanjem posebnog poglavlja o položaju Roma ili o anticiganizmu u redovne izveštaje parlamentima.

Potpisnici:

Roma Active Albania, Otaharin (Bosna i Hercegovina), Glas Roma, Aškalija i Egipćana (Kosovo), Napredujemo zajedno (Kosovo), Phiren Amenca (Crna Gora), RROMA (Sjeverna Makedonija), Forum Roma Srbije (Srbija), Asocijacija nulte diskriminacije (Turska), Centralni savjet njemačkih Sinta i Roma (Belgija)


Partneri

...