Nevenka Kapičić 0 comments 21.04.2021

Naši partneri Evropska mreža za apatridiju (ENS) su organizovali webinar ,,Apatridi i pravo na zdravlje i bez pandemije" 21.aprila u 11h u znak objavljivanja izvještaja ,,Procjena stanja apatridije, zdravlja i virusa Covid-19 u Evropi". Izvještaj sadrži ključne analize na osnovu pet anketiranih zemalja (Albanija, Bugarska, Estonija, Holandija i Francuska) sa fokusom na zdravlje apatrida. Izvještaj će pratiti i preporuke za evropske institucije i organizacije, donatore i druge aktere, koji aktivno rade na zdravstvenoj politici i pravima.

Učesnici webinara su bili: Nina Murray (ENS), Drahoslav Štefánek (Savjet Evrope), Elvis Beriša (ROM ,,Koračajte sa nama- Phiren Amenca"), Fernand de Varennes (UN), Henry Ascher (Univerzitet Geteborg), Elisabeth Waagensen (SZO), Marie-Claire van Hout ( Univerzitet Liverpula).

Obraćanje Elvisa Beriše možete pročitati u nastavku.

Poštovani,

Čast mi je da govorim ispred vas i pored vas, u ime crnogorske i svjetske romske zajednice bez državljanstva. Ne stojim pred vama kao osoba bez državljanstva, ali olako sam mogao. Stojim pred vama kao portparol onih koji to ne mogu sami učiniti. Za 17-godišnju Kumriju, koja je izgubila dokumentaciju u požaru koji se dogodio u najvećem evropskom romskom kampu na Koniku; za djecu Gzima Mustafovića, njih šestoro, svi bez dokumentacije, iako je Gzim crnogorski državljanin; za 35-godišnjeg Agrona, koji čeka da mu crnogorska vlada produži dokumenta; on čeka već tri godine; za Bidaima i njegovo dvoje dece sa cerebralnom paralizom.

Svi su mi komšije i žive pet minuta od mene. Priča o apatridiji je da postoji negdje drugdje, daleko. Ali ovo nije stvarnost za romske zajednice širom svijeta. Članovi ove zajednice bez regulisanog pravnog statusa žive poput sijenki, jedva preživljavajući, najvjerovatnije nadomak gradskih deponija.

Osobama bez pravnog statusa ne fali samo dokumentacija, već i prilika za dostojanstven život. Za obrazovanje, normalan posao, krov nad glavom, zdravlje i u vrijeme pandemije nedostaju i paketi pomoći koji dolaze iz ruku države. Od četiri paketa državne pomoći koja su pružena u Crnoj Gori, romska zajednica sa neregulisanim pravnim statusom nije dobila ništa. Dva puta 50e, zatim 200e i poslednjih 100e državne pomoći sigurno bi značilo mnogo za porodice koje žive od sakupljanja sekundarnih sirovina.

Romska omladinska organizacija „Koračajte sa nama - Phiren Amenca“, uz podršku našeg partnera ISI, nedavno je napravila mapu apatridije u Podgorici, a istraživanje je otkrilo 198 odraslih i 216 djece sa neregulisanim pravnim statusom, u riziku od apatridije. Prema zvaničnim podacima crnogorskog Ministarstva unutrašnjih poslova i mnogim drugim nacionalnim izveštajima, taj broj je blizu nule. Naše istraživanje nam je pokazalo da će se ovaj broj u budućnosti umnožavati, jer je već broj djece sa neriješenim pravnim statusom veći od broja odraslih.

Ovi ljudi pokušavaju da sačuvaju svoje zdravlje, ali bez zdravstvene zaštite. Treba platiti svaki ljekarski pregled, svaki lijek takođe. Spomenuo sam Bidaima i njegovu djecu. Mjesečno su mu potrebni najčešći ljekovi u vrijednosti od 60e. I pokušava da zaradi toliko popravljajući stara vozila. Kada je novi otac Dule Hajrizaj čekao da njegova supruga i dijete izađu iz bolnice, zatražio je pomoć od naše organizacije, jer nije imao novca da plati njihove bolničke troškove. Nismo mogli ništa da garantujemo, ali smo se u njihovo ime zalagali kod Kliničkog centra da ih oslobodimo plaćanja. Srećom, to se i dogodilo. Iz bolnice su izašli sa čestitkama, bez računa u rukama. Ovo je jedan od rijetkih slučajeva kada je uspostavljena komunikacija sa Ministarstvom zdravlja, koje je udovoljilo takvom zahtjevu i objasnilo da za takve slučajeve postoji fond.

Ipak, porođaj je hitan slučaj. Šta je sa drugim bolestima od kojih ova zajednica boluje i ne liječi ih?

Pravni status, državljanstvo, nije samo dokument. To je dozvola za vakcinu istovremeno sa svima, dozvola za učenje u istim uslovima kao i svi ostali, za besplatan obrok dnevno, socijalno osiguranje, posao.

Crna Gora se obavezala evropskim institucijama i međunarodnim organizacijama da će učiniti sve što je u njihovoj moći da pomognu u smanjenju apatridije. Ispoštujmo ovo ponovnim otvaranjem javnog poziva iz 2015. godine, tako da se ljudi mogu ponovo prijaviti za rješavanje svog pravnog statusa, pojednostavimo postupke civilne registracije i državljanstva i zaista pružimo ljudima podršku koja im je potrebna tokom ove pandemije.

Na tim ciljevima radimo više od tri godine, ali potrebna nam je vaša pomoć kako bismo izvršili pritisak na crnogorsku vladu da ovo ostvari. Preporuka gospodina Fernanda de Varennesa i drugih koji su nam se danas pridružili odvela bi nas daleko.

Hvala svima na pažnji.