Serdjan Baftijari 0 comments 29.12.2018
Romska organizacija mladih „Koračajte sa nama – Phiren amenca“ u saradnji sa geodetskom organizacijom „GEOART“ u okviru projekta „Podrška legalizaciji neformalnih objekata“ pružila je podršku za 40 romskih porodica iz Podgorice. Za ove porodice urađeni su elaborati premjera izvedenog stanja izgrađenih objekata. Osim toga, NVO Phiren amenca u svojim prostorijama od jula mjeseca pruža pravnu podršku svim zainteresovanim licima koji žele da se informišu više o procesu legalizacije neformalno sagrađenih objekata.
„U julu smo informisali više od 200 romskih porodica o procesu legalizacije svojih neformalnih objekata. Za njih 115 smo popunili i predali Zahtjeve za okretanje postupka legalizacije objekata. Od ukupno predatih zahtjeva njih 40 porodica su od jula započeli i sa procesom izrade elaborata. NVO Phiren amenca je istražila tržište i dobila najpovoljniju ponudu za izradu elaborata od strane licencirane geodetske firme „Geoart“ koja je zajedno sa našim aktivistima na terenu obišla sve porodice, a 31. decembra će biti predati svi elaborati na ovjeru u Katastar“, saopšteno je iz NVO Phiren amenca.
Kao što je poznato, na predlog Vlade Crne Gore, u oktobru 2017. je usvojen Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, čijim je usvajanjem započeo postupak prijavljivanja bespravnih objekata radi njihove legalizacije
Po zvaničnim procjenama, broj bespravnih objekata u Crnoj Gori, iznosio je u tom trenutku preko 50.000, dok je kao realan broj navođeno 100.000, a kao moguć i broj od 150.000 bespravnih objekata. Činjenica, da je do isteka zakonskog roka za pokretanje postupka legalizacije predato svega 30.000 zahtjeva, jasno govori da je postupak legalizacije propao. Ovom prilikom se nećemo baviti krivcima, već isključivo, po nama, mogućim uzrocima ovako malog broja podnijetih zahtjeva.
Podsjetićemo najprije, da je Vlada Crne Gore 2010 Strategijom o stanovanju za period 2011-2020, naglasila prioritet legalizacije nelegalno izgrađenih objekata. Nakon urađene druge verzije Nacrta zakona o legalizaciji te više javnih rasprava za laičku i stručnu javnost, Vlada je utvrdila Nacrt prijedloga zakona i dostavila ga skupštini na usvajanje u septembru 2012. Poslije četiri godine tavorenja u skupštinskim fiokama, predloženi zakon je ekspresno usvojen u ljeto 2016., ali je početak njegove primjene odlagan najprije za mart, zatim za jul i na kraju za decembar 2017. U međuvremenu, u oktobru 2017. godine Vlada je predložila, a Skupština Crne Gore usvojila novi, sasvim drugi zakon koji je regulisao postupak legalizacije.
Dakle, o legalizaciji se od 2010. stalno govorilo, ali sve do kraja 2017. nije bilo nikakvih formalnih predspostavki za početak toga postupka. Ovdje posebno ponavljamo i naglašavamo da je primjena specijalnog zakona o legalizaciji iz 2016. bila tri puta odlagana kroz izmjene samog zakona, da bi krajem 2017 bio usvojen sasvim drugi, opštiji zakon i postupak legalizacije je tada postao dio sasvim drugog zakona, što je kod vlasnika bespravnih objekata stvorilo totalnu konfuziju u pogledu početka postupka legalizacije.
Ova početna konfuzija je produbljena odredbama samog zakona. Devetomjesečni rok koji je njime propisan, pokazao se nedovoljan za punu informisanost bespravnih graditelja, kako o koristima od legalizacije bespravnih objekata, tako i o posljedicama ne blagovremenog podnošenja zahtjeva za legalizaciju. Istovremeno, za crnogorske prilike visoki troškovi postupka, i to kako oni inicijalni, koji se odnose na izradu geodetskog elaborata, tako i kasniji troškovi koji se tiču iznosa komunalija i naknade za zemljište, dodatno su demotivisali bespravne vlasnike. U toku samog roka za podnošenje zahtjeva, šest mjeseci nakon što je rok započeo i brojni graditelji podnijeli aplikacije, uslijedila je nova izmjena pravila postupka, ovog puta u Zakonu o državnom premjeru i katastru nepokretnost, kojim je propisan novi i sasvim nepotreban namet – notarska ovjera izjave bespravnog graditelja, koja se predaje Katastru prilikom ovjere geodetskog elaborata. Ovakav namet, za mnoge, a posebno za socijalno ranjive pojedince i grupe u Crnoj Gori, predstavljao je dodatno veliki izdatak, iako nije postojao nijedan praktičan razlog za njegovo uvođenje, osim pravljenja posla odnosno profita javnim notarima.
Ovo nije jedina neusklađenost između zakona koji reguliše postupak legalizacije i drugih zakona.
Posebno treba naglasiti, da je bespravna gradnja od 2008. krivično djelo, a da je u godini legalizacije, 2018, dodatno pooštrena kaznena politika prema bespravnim graditeljima. Svjesni ove činjenice, mnogi bespravni graditelji su izbjegli da pokrenu postupak legalizacije, plašeći se da će pokretanjem postupka praktično sami sebe prijaviti kao izvršioce krivićnog djela. Jer, kako stvari sa Krivičnim zakonikom u ovom trenutnutku stoje, svaki organ koji vodi postupak legalizacije, dužan je da prijavi svakog bespravnog graditelja koji je svoj objekat izgradio nakon 2008. godine.
Smatramo stoga neophodnim, da se između nadležnog ministarstva i zainteresovanih NVO koje se bave legalizacijom i stambenim politikama generalno kao i stručnih pojedinaca, otvori dijaliog o ključnim problemima koji se odnose na nastavak postupka legalizacije. Tu, u prvom redu, smatramo neophodnim ponavljanje odnosno postavljanje novog roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju, uz predhodno usklađivanje ostalih zakona sa zakonom koji reguliše postupak legalizacije. Takođe, neophodno je za vlasnike objekata osnovnog stanovanja, posebno one koji pripadaju socijalno ranjivim grupama i pojedincima, obezbjediti dodatne povlastice kako bi ekonomski mogli da podnesu ovaj postupak. One bi se prvenstveno odnosile na umanjene cijene komunalnog uređenja zemljišta i odkupa zemljišta u perifernijim zonama. Sa naše strane, kao organizacija, spremni smo da se u ovakav dijalog uključimo i da angažujemo ekperte u oblasti stambenih politika, kako bi se legalizacija bespravnih objekata uredila na način koji je najpodnošljiviji onima zbog kojih se legalizacija i uvodi – socijalno ranjivijim djelovima crnogorskog društva.
Projekat „Podrška legalizaciji neformalnih objekata“ podržan je od strane NVO Mladi Romi kroz program dodjele malih grantova u okviru projekta „Zajednička inicijativa za osnaživanje romskog civilnog sektora na Zapadnom Balkanu i Tursku“ finansiranog od strane Evropske komisije.
Tim NVO Phiren Amenca
